Kratak odgovor: Najkorisnije vežbe za brzo čitanje su vremensko čitanje lakših tekstova, čitanje uz vizuelni vodič, ponovljeno čitanje istog odlomka, pregled teksta za 60 sekundi i kratko prisećanje posle čitanja. Vežbajte 15 do 20 minuta dnevno, pet dana u nedelji, i svake nedelje izmerite i brzinu i razumevanje. Napredak je obično postepen, a ne višestruk preko noći.
U ovom tekstu su devet vežbi sa uputstvom i trajanjem, nedeljni plan i način da pratite napredak. Ako vas zanima šta je brzo čitanje i koje tehnike imaju naučnu podlogu, pročitajte i vodič Tehnike brzog čitanja: kako naučiti brzo čitanje korak po korak.
Da li vežbe za brzo čitanje zaista rade?
Rade, ali umerenije nego što reklame obećavaju. U jednom istraživanju studenti su šest nedelja redovno čitali kratke, jezički lakše tekstove uz merenje vremena. Na takvim tekstovima brzina im je porasla u proseku za oko četvrtinu, a kod većine je porasla i na običnim tekstovima, mada sa velikim razlikama među polaznicima (Macalister, 2010). Istraživanje je rađeno sa studentima koji su čitali na engleskom kao stranom jeziku, pa ga treba uzeti kao okvirnu smernicu.
Drugo istraživanje pokazalo je da je trening brzog čitanja povećao brzinu bez pada razumevanja, ali manje nego što je aplikacija obećavala. Isti efekat imao je i trening u kome su učesnici samo postali svesniji kako čitaju (Klimovich i saradnici, 2023). Zato je praćenje sopstvenog čitanja deo svake vežbe u nastavku.
Opšte pravilo iz pregleda istraživanja glasi: postoji kompromis između brzine i razumevanja (Rayner i saradnici, 2016). Vežbe zato uvek kombinuju ubrzavanje sa proverom razumevanja.
Koje su najbolje vežbe za brzo čitanje?
1. Test brzine i razumevanja (5 minuta, jednom nedeljno)
Pročitajte nepoznat tekst od 500 do 1.000 reči i izmerite vreme. Brzina je broj reči podeljen sa minutima. Zatim bez gledanja odgovorite na pet do deset pitanja i izračunajte procenat tačnih odgovora. Pomnožite brzinu sa razumevanjem i dobićete efektivnu brzinu, koju pratite iz nedelje u nedelju.
2. Čitanje uz vizuelni vodič (5 minuta)
Pratite red prstom, olovkom ili kursorom. Prvi minut čitajte svojim uobičajenim tempom, drugi minut malo brže nego što vam je udobno, a treći opet uobičajeno. Cilj je ujednačen ritam i manje gubljenja reda, a ne jurenje.
3. Vremensko čitanje lakših tekstova (7 minuta)
Izaberite tekst koji vam je jezički lak: popularni članak, jednostavnu knjigu ili tekst iz oblasti koju dobro poznajete. Pročitajte ga uz štopericu, odgovorite na nekoliko pitanja i upišite brzinu u tabelu ili grafikon. Lak tekst omogućava da vežbate tempo bez borbe sa rečnikom, a grafikon vas motiviše jer napredak postaje vidljiv.
4. Ponovljeno čitanje istog odlomka (5 minuta)
Isti odlomak od oko 300 reči pročitajte tri puta, svaki put sa kraćim vremenom, na primer za dva minuta, minut i po, pa minut. Zatim pročitajte nov odlomak svojim tempom i izmerite ga. Ponovljeno čitanje je dobro istražena vežba za tečnost čitanja, posebno kod dece i početnika (Therrien, 2004).
5. Čitanje u smisaonim celinama (5 minuta)
Uzmite odštampan tekst i olovkom kosim crtama podelite rečenice na kratke celine: „Na kraju prošle godine / kompanija je uvela / novi način rada.” Zatim tekst čitajte celinu po celinu, pogledom obuhvatajući celu grupu reči. Posle nekoliko dana pokušajte isto bez crta.
6. Pregled za 60 sekundi (3 minuta)
Uzmite članak koji niste čitali i za 60 sekundi pogledajte samo naslov, podnaslove, prvi i poslednji pasus i istaknute delove. Zapišite u jednoj rečenici o čemu je članak i šta je glavni zaključak. Zatim ga pročitajte i proverite koliko ste bili blizu.
7. Traženje konkretnih podataka (3 minuta)
Postavite sebi tri pitanja na koja tekst sigurno odgovara, na primer datum, broj ili ime, pa uz štopericu pronađite odgovore bez čitanja celog teksta. Ova vežba razvija skeniranje, koje je najbrži način čitanja kada vam treba samo jedan podatak.
8. Svest o vraćanju pogledom (5 minuta)
Čitajte uz vodič i svaki put kada se vratite na već pročitano, napravite malu crtu na papiru. Posle čitanja pogledajte: da li ste se vraćali zato što niste razumeli ili iz navike? Ciljano vraćanje zbog nerazumevanja je u redu i pomaže razumevanju (Schotter, Tran i Rayner, 2014). Automatsko vraćanje iz navike vremenom se smanjuje kad ga postanete svesni.
9. Prisećanje posle čitanja (2 minuta)
Na kraju svake vežbe zatvorite tekst i zapišite tri glavne ideje. Tako proveravate razumevanje i istovremeno jačate pamćenje, jer je prisećanje jedna od najbolje potvrđenih tehnika učenja (Dunlosky i saradnici, 2013).
Koliko dugo dnevno treba vežbati brzo čitanje?
Dovoljno je 15 do 20 minuta dnevno, pet dana u nedelji. Kraće i redovne sesije daju više od retkih i dugih. Evo primera plana za četiri nedelje:
| Nedelja | Vežbe (20 minuta dnevno) | Na šta obratiti pažnju |
|---|---|---|
| 1. | Test (prvog dana), vodič, vremensko čitanje, prisećanje | Ujednačen ritam, ne brzina |
| 2. | Vodič, ponovljeno čitanje, celine, prisećanje | Čitanje više reči odjednom |
| 3. | Vremensko čitanje, svest o vraćanju, pregled za 60 sekundi, prisećanje | Manje automatskih vraćanja |
| 4. | Pregled, traženje podataka, vremensko čitanje, test (poslednjeg dana) | Menjanje brzine prema cilju |
Kako da pratite napredak?
- Jednom nedeljno uradite test brzine i razumevanja na novom tekstu slične težine.
- Upisujte datum, vrstu teksta, brzinu, procenat razumevanja i efektivnu brzinu.
- Beletristiku i stručne tekstove pratite odvojeno, jer se brzina među njima prirodno razlikuje.
- Ako brzina raste, a razumevanje pada ispod 70 odsto, usporite. Samo ste brže pomerali oči.
Koje vežbe i aplikacije ne vredi koristiti?
- Aplikacije koje prikazuju jednu po jednu reč velikom brzinom. Onemogućavaju vraćanje na prethodni tekst, pa pri većim brzinama razumevanje opada (Rayner i saradnici, 2016).
- Vežbe koje obećavaju čitanje cele stranice jednim pogledom. Oštro vidimo samo mali deo reda oko tačke na koju gledamo, pa tako nešto nije moguće uz razumevanje.
- Potpuno gašenje unutrašnjeg glasa. Unutrašnji govor je deo razumevanja jezika. Cilj je da ne diktira tempo reč po reč, a ne da nestane.
Korisne su aplikacije i alati koji vam daju tekstove, štopericu i pitanja za proveru razumevanja, jer tako pratite i brzinu i razumevanje.
Kada ima smisla vežbati uz kurs?
Svih devet vežbi možete raditi sami. Kurs pomaže ako vam treba neko ko će vas ispraviti, strukturu i motivaciju da istrajete. Na dvodnevnom kursu Brzo čitanje u Centru za razvoj potencijala u Beogradu (Bulevar Mihajla Pupina 10A, Novi Beograd) brzina čitanja se testira na početku i na kraju, vežbaju se pokreti očiju, fokus i čitanje više reči odjednom, tehnika se primenjuje na beletristiku i stručnu literaturu, a polaznici dobijaju plan za dalje vežbanje. Pre upisa možete zakazati besplatne konsultacije.
Česta pitanja
Kada se vide prvi rezultati vežbanja?
Ujednačeniji ritam i manje gubljenja reda mnogi primete posle nekoliko dana. Merljiv rast brzine uz očuvano razumevanje obično traži nekoliko nedelja redovnog vežbanja.
Da li mogu da vežbam na telefonu?
Možete, uz kursor ili prst kao vodič i isključena obaveštenja. Za vežbe čitanja u celinama i praćenje vraćanja pogledom lakše je sa odštampanim tekstom.
Koje tekstove da koristim za vežbanje?
Za vežbe tempa koristite lakše tekstove, a za proveru napretka tekstove kakve inače čitate: stručne za posao ili fakultet, beletristiku za slobodno vreme. Nikada ne merite napredak na tekstu koji ste već vežbali.
Da li su ove vežbe za decu?
Delimično. Ponovljeno čitanje i čitanje uz vodič pogodni su i za decu, ali kod njih je važnija tečnost i razumevanje nego brzina. Za mlađe uzraste pogledajte Program efikasnog učenja za decu. Ako dete ima teškoće sa čitanjem, prvo se obratite logopedu ili defektologu.
Šta ako mi razumevanje pada kada ubrzam?
To je normalno i znak da ste ubrzali previše. Vratite se na tempo pri kome razumete bar 70 do 80 odsto, pa ubrzavajte u manjim koracima.
Izvori
- Macalister, J. (2010). Speed reading courses and their effect on reading authentic texts: A preliminary investigation. Reading in a Foreign Language, 22(1). ERIC
- Klimovich i saradnici (2023). Does speed-reading training work, and if so, why? Journal of Research in Reading. Wiley
- Rayner, K. i saradnici (2016). So Much to Read, So Little Time. Psychological Science in the Public Interest, 17(1). PubMed
- Therrien, W. J. (2004). Fluency and comprehension gains as a result of repeated reading: A meta-analysis. Remedial and Special Education, 25(4).
- Schotter, E. R., Tran, R., Rayner, K. (2014). Don't Believe What You Read (Only Once). Psychological Science. PubMed
- Dunlosky, J. i saradnici (2013). Improving Students' Learning With Effective Learning Techniques. Psychological Science in the Public Interest, 14(1). PubMed
O autoru: Miloš Pešić je osnivač Centra za razvoj potencijala iz Beograda i autor programa Brzo čitanje, Tehnike pamćenja i Program efikasnog učenja. Kroz praktične kurseve i radionice radi sa decom, studentima i odraslima na tome kako da uče i čitaju efikasnije. Više o Centru i timu.