Kratak odgovor: Veliko gradivo se najbolje pamti kombinacijom dve vrste tehnika. Prve olakšavaju da informacija uđe u pamćenje: asocijacije i slike, metoda loci (Rimska soba), sistem broj-oblik i grupisanje. Druge obezbeđuju da ostane: prisećanje bez gledanja i ponavljanje u razmacima. Mnemotehnike su najjače za spiskove, redoslede, brojeve i pojmove, dok su za razumevanje složenih ideja potrebni i objašnjavanje i povezivanje.
U ovom tekstu su tehnike pamćenja koje imaju naučnu podlogu, uputstvo za metodu loci, sistem broj-oblik i pravljenje asocijacija, plan za veliko gradivo i najčešće greške.
Zašto zaboravljamo ono što naučimo?
Pamćenje ima tri koraka: urezivanje (kada informaciju prvi put obradimo), čuvanje i prisećanje. Većina problema nastaje na prvom i trećem koraku. Ako smo informaciju samo pročitali, slabo je urezana. Ako je nikada nismo sami izvukli iz pamćenja, teško je pronalazimo kada nam zatreba.
Zaboravljanje je najbrže u prvim satima i danima posle učenja. To je još 1885. godine izmerio Herman Ebbinghaus, a savremeno ponavljanje njegovog eksperimenta dalo je vrlo sličnu krivu (Murre i Dros, 2015). Zato je važno šta radimo u danima posle prvog učenja, a ne samo kako učimo prvi put.
Koje tehnike pamćenja imaju naučnu podlogu?
| Tehnika | Najbolja za | Šta kažu istraživanja |
|---|---|---|
| Prisećanje, samotestiranje | Svako gradivo | Jedna od dve tehnike sa najjačom potvrdom (Dunlosky i saradnici, 2013) |
| Ponavljanje u razmacima | Svako gradivo | Potvrđeno u stotinama eksperimenata (Cepeda i saradnici, 2006) |
| Metoda loci (Rimska soba) | Spiskovi, redosledi, tačke izlaganja | Srednje jak efekat u meta-analizi 13 kontrolisanih studija (Twomey i Kroneisen, 2021) |
| Asocijacije i slike | Pojmovi, reči stranog jezika, imena | Dobro rade za konkretne pojmove, slabije za apstraktno i složeno gradivo (Dunlosky i saradnici, 2013) |
| Sistem broj-oblik | Brojevi, numerisani spiskovi | Zasnovan na istom principu slika i asocijacija |
| Grupisanje u celine | Dugački nizovi i brojevi | Radna memorija drži oko četiri celine (Cowan, 2001), pa grupisanje olakšava pamćenje |
Koliko se pamćenje može trenirati pokazuje istraživanje sa učesnicima koji su 40 dana po 30 minuta vežbali metodu loci. Pre treninga su sa liste od 72 reči zapamtili u proseku 26, a posle treninga 62. Četiri meseca kasnije, bez daljeg vežbanja, i dalje su pamtili oko 22 reči više nego na početku (Dresler i saradnici, 2017).
Kako se koristi metoda loci (Rimska soba)?
Metoda loci koristi prostor koji dobro poznajete, na primer svoj stan, kao „policu” za informacije. Evo kako da zapamtite redosled planeta Sunčevog sistema:
- Izaberite putanju. Na primer: ulazna vrata, hodnik, kupatilo, kuhinja, trpezarija, dnevna soba, spavaća soba, terasa. Putanju uvek prolazite istim redom.
- Svaki pojam pretvorite u sliku. Merkur je termometar sa živom, Venera je kip lepotice, Zemlja je globus, Mars je čokoladica, Jupiter je džin, Saturn je prsten, Uran je urna, Neptun je trozubac.
- Postavite sliku na mesto. Na ulaznim vratima visi ogroman termometar, u hodniku stoji kip lepotice, u kadi pluta globus, u kuhinji se topi džinovska čokoladica, i tako dalje.
- Neka slike budu žive. Preterane, smešne, u pokretu. Globus koji tone u kadi pamti se bolje od globusa koji stoji na stolu.
- Prošetajte u mislima. Da biste se setili, prođite putanju redom i „pogledajte” šta je na svakom mestu.
Ista putanja kasnije može poslužiti za nove spiskove. Za veliko gradivo napravite više putanja: po jednu za svaku oblast.
Kako radi sistem broj-oblik?
Svaki broj od 0 do 9 povežete sa predmetom sličnog oblika: 0 je lopta, 1 sveća, 2 labud, 4 jedrilica, 8 sneško. Kada treba da zapamtite broj ili mesto na spisku, pojam povežete sa slikom broja. Ako je četvrti pojam na spisku „mitohondrija”, zamislite jedrilicu koju pokreće mala elektrana. Na kursu Tehnike pamćenja ovu tehniku vežbamo upravo za numeričke podatke, godine i numerisane spiskove.
Kako napraviti asocijaciju koju ćete zapamtiti?
- Apstraktno pretvorite u konkretno. Pojam koji ne možete da zamislite zamenite nečim što zvuči slično ili ima isto značenje.
- Dodajte pokret i preterivanje. Mirna slika se brzo zaboravi, a neobična i dinamična ostaje.
- Uključite sebe i emociju. Slike sa ličnim značenjem ili humorom pamte se lakše.
- Pazite da asocijacije ne budu slične. Ako deset pojmova povežete sa istom slikom, pomešaće se.
Primer za strani jezik: englesku reč „cabbage” (kupus) povežite sa slikom kabineta prepunog kupusa. Ovo je takozvana metoda ključne reči, koja dobro radi za vokabular, ali je treba kombinovati sa ponavljanjem da bi reč ostala dugoročno.
Kako organizovati veliko gradivo da ga lakše zapamtite?
- Prvo struktura, pa detalji. Pregledajte celo gradivo i napravite mapu uma sa glavnim oblastima. Detalji se lakše pamte kada znate gde pripadaju.
- Razdvojite šta treba razumeti, a šta doslovno zapamtiti. Za razumevanje su najbolji objašnjavanje i primeri, a za spiskove, godine, formule i definicije mnemotehnike.
- Pretvorite gradivo u pitanja. Iz svakog odeljka napravite nekoliko pitanja na karticama. To su vaši „testovi” za ponavljanje.
- Grupišite. Dugačak spisak podelite na grupe od tri do pet stavki po nekom zajedničkom svojstvu.
Kako da ponavljate da naučeno ostane?
Ponavljajte prisećanjem, a ne ponovnim čitanjem, i u razmacima koji se povećavaju. Primer rasporeda: isti dan uveče, sledećeg dana, posle tri dana, posle nedelju dana i posle dve do tri nedelje. Najbolji razmak zavisi od toga koliko dugo vam znanje treba. Kada je ispit za nekoliko nedelja, razmak od oko petine tog vremena daje najbolje rezultate (Cepeda i saradnici, 2008).
Ne zanemarite san. Tokom sna mozak učvršćuje ono što je naučeno tokom dana (Diekelmann i Born, 2010), pa neprospavana noć pred ispit najčešće više šteti nego što pomaže.
Koje greške najčešće prave oni koji uče veliko gradivo?
- Ponovno čitanje umesto prisećanja. Tekst deluje poznato, pa imamo lažan osećaj da ga znamo.
- Učenje u poslednjem trenutku. Bubanje noć pre ispita može pomoći sutradan, ali se brzo zaboravlja.
- Mnemotehnike za sve. Asocijacija pomaže da zapamtite pojam, ali ne i da ga razumete. Složene ideje prvo razumite, pa tek onda pamtite detalje.
- Previše sličnih slika. Asocijacije treba da budu različite, inače se mešaju.
Gde se mogu naučiti tehnike pamćenja?
Dvodnevni kurs Tehnike pamćenja u Centru za razvoj potencijala u Beogradu (Bulevar Mihajla Pupina 10A, Novi Beograd) je praktičan. Prvog dana polaznici uče kako funkcionišu kratkoročna i dugoročna memorija, vežbaju asocijacije za konkretne i apstraktne pojmove, binarnu tehniku i tehniku broj-oblik za numeričke podatke. Drugog dana rade na koncentraciji i motivaciji, uče Rimsku sobu, kombinuju tehnike na svom gradivu i dobijaju savete kako da spreče zaboravljanje i uputstva za dalje vežbanje. Tehnike pamćenja su deo i Programa efikasnog učenja za studente i odrasle i Programa efikasnog učenja za decu. Pre upisa možete zakazati besplatne online konsultacije.
Česta pitanja
Da li postoji fotografsko pamćenje?
Kod odraslih ne postoje pouzdani dokazi o pravom fotografskom pamćenju. Takmičari u pamćenju ne pamte bolje zato što imaju drugačiji mozak, već zato što koriste tehnike kao što je metoda loci (Maguire i saradnici, 2003).
Koliko brzo se mogu naučiti tehnike pamćenja?
Osnove se nauče za jedan do dva dana. Da biste ih koristili brzo i bez napora, potrebno je nekoliko nedelja redovnog vežbanja, kao u istraživanju u kome su učesnici vežbali 40 dana po 30 minuta.
Da li tehnike pamćenja rade kod dece?
Da, deca obično vole slike i priče, pa brzo prihvataju asocijacije. Kod njih je posebno važno da tehnike prate razumevanje gradiva, a ne da ga zamene.
Koliko puta treba ponoviti gradivo?
Nema jednog broja. Važnije je da ponavljate prisećanjem i u razmacima koji se povećavaju. Kada nešto tri puta zaredom lako izvučete iz pamćenja, razmak do sledećeg ponavljanja može biti duži.
Da li mnemotehnike pomažu za razumevanje gradiva?
Ne direktno. One pomažu da zapamtite pojmove, redoslede i brojeve. Za razumevanje su bolje tehnike objašnjavanja svojim rečima, pitanja „zašto” i mape uma.
Izvori
- Dresler, M. i saradnici (2017). Mnemonic Training Reshapes Brain Networks to Support Superior Memory. Neuron, 93(5). ScienceDirect
- Twomey, C., Kroneisen, M. (2021). The effectiveness of the loci method as a mnemonic device: Meta-analysis. Quarterly Journal of Experimental Psychology. SAGE
- Dunlosky, J. i saradnici (2013). Improving Students' Learning With Effective Learning Techniques. Psychological Science in the Public Interest, 14(1). PubMed
- Cepeda, N. J. i saradnici (2006). Distributed practice in verbal recall tasks: A review and quantitative synthesis. Psychological Bulletin, 132(3).
- Cepeda, N. J. i saradnici (2008). Spacing Effects in Learning: A Temporal Ridgeline of Optimal Retention. Psychological Science. PubMed
- Murre, J. M. J., Dros, J. (2015). Replication and Analysis of Ebbinghaus' Forgetting Curve. PLOS ONE. PLOS ONE
- Cowan, N. (2001). The magical number 4 in short-term memory. Behavioral and Brain Sciences, 24(1).
- Diekelmann, S., Born, J. (2010). The memory function of sleep. Nature Reviews Neuroscience, 11(2).
- Maguire, E. A. i saradnici (2003). Routes to remembering: the brains behind superior memory. Nature Neuroscience, 6(1).
O autoru: Miloš Pešić je osnivač Centra za razvoj potencijala iz Beograda i autor programa Brzo čitanje, Tehnike pamćenja i Program efikasnog učenja. Kroz praktične kurseve i radionice radi sa decom, studentima i odraslima na tome kako da uče i čitaju efikasnije. Više o Centru i timu.